Mobilni uređaji uvijek su nam pri ruci i vrlo skoro pokrenut će revoluciju u načinu na koji plaćamo. Uvođenjem novih tehnologija i povezivanjem industrije otvaraju se širom vrata za mobilno plaćanje. Od bankarstva, preko kupovine proizvoda online ili u dućanima, pa sve do plaćanja najrazličitijih usluga poput parkinga ili ulaznica - stvara se kritična masa. Na panelu ćemo razgovarati o primjerima implementacija i stanju u svijetu (je li moguće da je Hrvatska ispred SAD-a?), tehnologijama koje stoje na raspolaganju (NFC i druge), njihovom sigurnosnom aspektu, različitim uslugama pokretanim od strane kartičara i telekom operatera, te pokazati kako će revolucija u načinu kupnje utjecati na oglašavanje proizvoda.

Došlo je doba akvizicija u regiji i velike medijske kuće sada imaju svoje odjele zadužene isključivo za planiranje i zakup, te su oglašivači počeli preskakati servise i krenuli direktno k medijima. Kuda idu medijski servisi i koja je njihova budućnost? Koliko oglašivači dobivaju u ovom scenariju, ili će servisi ostati najbolja rješenja?

Dok je pristup medijima preko Interneta bio samo sekundarni način konzumacije sadržaja skoro sve medijske kuće vidjele su to kao priliku da priblize svoj brand potrošaču te su bile spremne ponuditi taj sadržaj besplatno. S vremenom Internet postaje sve važniji način konzumacije i sve više nagriza tradicionalne načine distribucije sadržaja. Ovo su najviše osjetili print izdavači. Danas, predvođeni poslovnim medijima koji su prvi uveli naplatu sadržaja na internetu i od nedavno New York Timesom, sve više izdavača traži način kako naplatiti svoj trud. Da li će ovi pokušaji biti uspješni? Kako naplatiti sadržaj? Postoje li novi poslovni modeli koji mogu zamijeniti klasičnu naplatu sadržaja? Da li će zarade od prodaje sadržaja na Internetu ikada moći nadoknaditi prijašnje volumene? Na panelu Free of Fee probat cemo odgovoriti na ova i druga pitanja koja danas muče izdavače...

Pred nekoliko mjeseci digitalizacijom i novim koncesijama tv tržište u Hrvatskoj izuzetno se obogatilo, prateći time svjetske trendove.

Kabelskim i IPTV kanalima raste gledanost a publika se fragmentira – da li se i koliko time smanjuje utjecaj digitalnih terestrijalnih – nacionalnih kanala te da li oglašivači prate gledatelje?

Medij koji je doživio najveće promjene, ali i najveću ekspanziju i profitablinost u Hrvatskoj je radio. Prije nekoliko godina, mislili smo kako se kod ovog, najstarijeg elektronskog medija, ne mogu dogoditi nikakve novosti, ali onda se dogodio radijski boom! Počeli su se pojavljivati radijski formati koji su srušili sve rekorde u slušanosti, počeli privlačiti oglašivače i ponovno vratili radio na medijsku kartu regije. No, s druge strane mnogi smatraju kako radijski formati ne slušaju svoje slušatelje, već koriste provjerene statističke rezultate. Govore čak i da je radio izgubio autorstvo i dušu koju je nekada imao, te da je čar radija u originalima - malim trikovima uredništva i prilagodljivosti slušateljstvu. Ipak, valja uzeti u obzir brojke, ali i demografiju publike, jer dok jedan dio zemlje voli formate, kod drugog su originali pun pogodak...

Došlo je doba akvizicija u regiji i velike medijske kuće sada imaju svoje odjele zadužene isključivo za planiranje i zakup, te su oglašivači počeli preskakati servise i krenuli direktno k medijima. Kuda idu medijski servisi i koja je njihova budućnost? Koliko oglašivači dobivaju u ovom scenariju, ili će servisi ostati najbolja rješenja?

Dnevnik, glavna emisija svake javne televizije i važan programski sadržaj onih komercijalnih, najpostojaniji je televizijski format. Zahtjeva specifičnu organizaciju poslova i uloga, preciznu redakcijsku hijerarhiju te neupitnu političku neovisnost. O ovom posljednjem uvelike ovisi kredibilitet, a onda i gledanost kojom se tako često busaju urednici i direktori programa. Različiti po strukturi, opremi, terminu i novinarskom pristupu, regionalni su Dnevnici predvodili promjene u informativnom programu. Kome gledatelji više vjeruju? Koja je to dobra praksa kojoj današnji uspjeh duguju Dnevnici komercijalnih televizija? Je li tradicija jača od popularizacije? Zašto je nekad kruta forma personalizirana?

Gastro sadržaj je u posljednjih nekoliko mjeseci preplavio sve medije – od printa do TV-a i društvenih mreža. Bilo da se radilo o receptima, cooking show-ovima, preporukama gastronoma ili slavnih, natjecanjima i dokumentarnim emisijama, hrana je postala 'najisplativiji' sadržaj za medije. Zašto je tome tako? Da li smo preplavljeni ovim sadržajem i što uopće čini kvalitetu? Koja je budućnost i da li su se konzumenti zasitili ili su i dalje gladni?

Komunikacija je iznimno zahtjevna u svim industrijama. Veliki je izazov u svakom trenutku pronaći najbolje načine i kanale komunikacije, stvoriti poruke koje će zaintrigirati ciljnu javnost, a da pritom nikoga ne antagoniziraju. Svi se ti izazovi mnogostruko povećavaju za hipernormirane industrije, one čiji su kanali komunikacije regulatornim odlukama gotovo posve presječeni. Najdrastičniji je primjer duhanska industrija, ali sa sličnim se problemima bori farmaceutska, kao i industrija alkoholnih pića. Na diskusiji pokušat ćemo naći odgovore na pitanja koja muče komunikatore u 'stigmatiziranim' industrijama.

Kako komunicirati u regulatornom okruženju koje vam komunikaciju zabranjuje, iako se vaš proizvod uredno prodaje i oporezuje? Kako ispričati priču o proizvodu o kojem se ne smije pričati? Kako promicati kvalitetu proizvoda koji u javnom prostoru ne smijete ni spomenuti? Kako stvoriti i ojačati brand bez komunikacijskih alata kojima se ostali brandovi stvaraju? Kako premostiti postavljena ograničenja, a ostati u okvirima zakona i etike? Je li licemjerno stvarati antipušačku histeriju, a u isto vrijeme naplaćivati visoke poreze na cigarete? Kako povećati prodaju lijekova, a bez poticanja na prekomjernu potrošnju i ovisnost?

Svaka zemlja regije je specifična – različita je zastupljenost print, TV i online medija, različit je sadržaj i sami konzumenti tog sadržaja. Strategije kompanija koje su prešle granice svojih država moraju se prilagođavati svakom tržištu posebno. Ono što funkcionira u jednoj zemlji ne funkcionira u drugoj. Negdje se više koriste odnosi s javnošću, u nekim klasično oglašavanje, a u nekim su pak online i društvene mreže ključ uspjeha. Što voli koje tržište, kako formirati poruke i koje kanale koristiti? I, naravno, kako ostati dosljedan, zadržati prepoznatljivost i formirati jednaki image neovisan o teritoriju i mediju.

Što se danas događa s HRT-om? Što je novi Zakon o HRT-u, usvojen krajem 2010., donio HRT-u a što javnosti? Ima li nade da HRT postane javni medij kakv želimo i kakav nam treba? Postoji li danas javnost ili su danas aktivne mnoge javnosti i što je njima zajedničko prema HRT-u? Međunarodna medijska politika Europske unije traži nove načine opstanka i funkcioniranja javnih medija uzimajući u obzir složene ekonomske prilike, krizu, i recesiju, jačanje korporativnog novinarstva. Iako postoji javni konsenzus o tome da su javni mediji u svakom nacionalnom medijskom prostoru nezamjenjivi jer emitiraju sadržaje od javnog interesa kao što su kultura, znanost, ljudska prava, civilno društvo i slične koji su temelj demokratizacije javnog prostora, gledanost javnih televizija ipak je u stalnome je padu, a prevladava interes za komercijalnim sadržajima privatnih televizija. Opstanak javnih televizija osigurava se stabilnim financiranjem kroz pristojbe, a Europska unija postavlja javnim medijskim servisima stroga pravila o načinu raspolaganja tim novcem pa je sukladno tome i Hrvatska, krajem 2010. godine donijela novi Zakon o HRT-u. Odgovornost mendžmenta i proizvođača programa je maksimalizirana, a javnost uključena više nego ikada prije. Što to donosi gledateljima i slušateljima, koji su to aspekti zakona koje hrvatska javnost treba znati, na koji način se javnost uključuje u planiranje i nadzor programa HRT-a?

U posljednjih nekoliko godina sport je postao business broj jedan u industriji zabave na globalnoj razini. Od regionalnih liga do privatnih klubova, marketinga i prodaje TV i mobilnih prava. Naša regija nije pošteđena, ali koliko zaista pratimo svjetske trendove i da li smo prepoznali mogućnosti sportainmenta.

Otkako se dogodila eksplozija besplatnog web sadržaja cjelokupna medijska industrija a posebno tiskani mediji natjerani su u brze i snažne promijene te konstantne inovacije. U vremenu kada je medijski sadržaj besplatno dostupan online, magazini su, teorijski gledano, u usporedbi s dnevnim novinama u boljem položaju i manje osjetljivi na online kanibalizaciju čitateljstva jer su diferenciraniji od internet sadržaja urednički jasno koncipiranim, više analitičkim i manje vremenski osjetljivim sadržajem. Iako analize pokazuju da su globalno specijalistički magazini u 2009. imali jedan od najvećih padova i tržište im se smanjilo za 20%, u 2011. tržište magazina pokazuje blagi rast a u periodu od 2012. do 2015. se očekuje da će biti jedan od najbrže rastućih segmenata medijske industrije. Takve optimistične prognoze temelje se između ostalog na rastu tržišta tablet uređaja koji su idealne platforme za konzumaciju magazinskog sadržaja.

Svjetski trendovi govore da je za magazine ispravan put specijalizacija. Odgovara li isti put i dnevnim novinama te vrijede li ista pravila i na malim tržištima kakvo je Hrvatska i zemlje regije, odgovorit će nam sudionici ovog panela.

Konvergencija medija i kako se prilagoditi drastičnim promjenama u načinu konzumacije sadržaj jedan je od najvećih medijsko - tehnoloških izazova ovog stoljeća. Ubrzana evolucija medija, uzrokovana stalnim izmjenama u načinu njihove konzumacije, donosi nam cijeli niz promjena u svim industrijama koje na bilo koji način imaju dodira s medijima.

Ne samo da se, donedavno potpuno odvojeni, mediji spajaju, te se na razne načine jedni integriraju u druge, već se to isto događa i s biznisima poput telekoma, kablovskih operatera, proizvođača hardware-a, proizvođača sadržaja i internetskih kompanija, koji već neko vrijeme traže svoju poziciju, svjesni da više ništa neće biti kao prije.

Konvergenciju nije baš najjednostavnije definirati s obzirom da svi mi imamo neku svoju sliku o tome što bi to trebalo biti. Još teže je predvidjeti kuda nas trenutne promjene vode i što donose operaterima, proizvođačima, klasičnim medijskim kućama i svima drugima koji žele sudjelovati. Stoga smo okupili neke od najutjecajnijih lidera u području novih medija i tehnologija, da zajedno pokušamo sagledati što nam ona donosi konvergencija kako se zapravo nositi sa svim onim dobrim i lošim stranama novodolazećeg medijskog doba.